sábado, 5 de marzo de 2016
sábado, 27 de febrero de 2016
Costumbres, Tradiciones e Historia de San Martín Sacatepeques de Quetzaltenango
Costumbres, Tradiciones, Fiesta Patronal, Lugares Sagrados, Comidas Tipicas e Histora de San Martín Sacatepequez, (Chile Verde)
SU HISTORIA.
De acuerdo a relatos transmitidos de manera oral, los
pobladores de San Martín Sacatepéquez provienen del municipio de San Pedro
Sacatepéquez del departamento de San Marcos. El nombre Sacatepéquez proviene
del vocablo náhuatl “satepec”, que en español se puede interpretar como
“sacateras” o “cerro del sacata”, “tepec” es un sufijo que en español se
traduce como “lugar”
Anteriormente se conoció al municipio con los nombres de San
Martín Obispo, San Martín Sacatepéquez y San Martín Chile Verde por la siembra
de chile porrón que terminó luego de que una erupción sepultara con material
volcánico hogares y terrenos de cultivo; pero finalmente se estableció el
nombre como el Municipio de San Martín Sacatepéquez
Cultura e identidad
En el municipio se observan costumbres y tradiciones de la
población, entre ellas: el corte de las primeras hojas de milpa y del primer
elote de cada año, ceremonias para solicitar la lluvia, pedida de novias,
nacimientos, bodas y cumpleaños.
COSTUMBRES Y TRADICIONES.
San Martín Sacatepéquez es una comunidad que presenta una
cosmovisión maya – Mam muy fuerte, uno de los lugares sagrados del municipio es
la Laguna Chicabal que se localiza en el cono del volcán del mismo nombre, es
en este lugar donde convergen los guías espirituales de San Martín Sacatepéquez
e incluso de otros municipios del occidente y suroccidente del país, para
realizar ceremonias mayas.
Las población femenina en su mayoría utiliza el traje que
consiste en un güipil de color rojo y un corte de color azul con una cruz
bordada; una proporción menor de la población masculina del municipio utiliza
el traje que consiste en pantalón y capishay de color blanco con rojo y bordado
en la manga.
En el municipio se celebra la independencia de Guatemala el
15 de Septiembre, así como la Noche Buena el 24 de diciembre, Año Nuevo el 1 de
enero, Semana Santa y otras de carácter nacional.
El día 11 de noviembre se celebra la fiesta titular en honor
al patrono San Martín Obispo, el 30 de junio se conmemora el día de San Pedro
Apóstol.
LUGARES SAGRADOS
Los lugares donde se realizan ceremonias mayas por distintos
motivos se encuentran principalmente en las montañas del municipio, algunos de
ellos son: Toj Qtxu (La Laguna), Twi Lqan, Toj Picot, Toj Loblatzan, Toj K´on,
T-xeK´ xuK´, T-xe Q´anel, Toj So´bon, Twi San Martín Witz, Ttzi supt, Toj
Coral, Twi Choq´, Twi Glesi, Twi Jlaaj, Toj Xjtans, Toj Kman, Twi Jaleben, Twi
Capami witz y Q´aq´ai´x
COMIDAS TIPICAS.
Uno de los alimentos más tradicionales son los tamales de
masa maíz cubiertos con hojas de milpa o de mazorcas, también las tortillas
hechas a mano. Otros platos tradicionales del municipio para festividades son
los caldos de hierbas, de frijol con o sin chile, de res y de pollo (Historia,
cultura e identidad)
martes, 29 de abril de 2014
25 verbos en Mam con traducción a español
25 Verbos en el idioma mam y Español
01 Xlik'pul-------------> Saltar
02 Tz'ib'al-------------->Escribir
03 Kayb'il-------------->Ver
04 B'ujil---------------->Pelear
05 Oq'il.---------------->Llorar
06 Yolil.---------------->Hablar
07 Kayil---------------->Mirar
08 B'aj------------------>Terminar
09 U'jil------------------>Leer
10 Chmol--------------->Tejer
11 Yek'il---------------->Enseñar
12 B'inchal-------------->Hacer.
13 Aq'unal-------------->Trabajar
14 Najal----------------->Vivir
15 B'il-------------------->Oír
16 Kwal----------------->Beber
17 Itzj-------------------->Nacer
18 Tz'u'l----------------->Abrazar
19 B'il-------------------->Escuchar
20 B'etil------------------>Caminar
21 Wal------------------->Comer
22 Uq'il-qeb'il------------>Sentar
23 Awal------------------>Sembrar
24 Okslal----------------->Creer
miércoles, 19 de marzo de 2014
Dichos en el idioma mam de Guatemala ( T-XJANIL, CHIJUNYOL TOJ KYOL MAM)
T-XJANIL, CHIJUNYOL
Jun k’loj yol nim toklen toj qchwinqlal, ex
ntzaj tman toj jun tumel naqx ntzaj yolin qe kyu’n qchman ojtxi tu’ntzu’n tten
jun nuk’b’il ex jun tk’ujlalil toj qchwinqlal qu’m tilil tij tu’n txi’ qbinchan
ma mlay qun ate’ jun tumel naq ntaj yolin qe.
->Taq’ux qama tz’ex txin tib’aj aqwil qun jaku
tz’etz b’atx’ tij tqa’n.
->Nya b’an tu’n twan k’wal tzi ja qun lay
txunku noj.
->Taq’ux qa ma kyaj qine’ tchemuj txin qun lay txunku tzul tnex.
->Nya b’an tu’n twa’n q’a toj kab’e la’q qun
jaku kab’e txujil.
->nya
b’an tu’n tex txin tib’aj lak’b’en ti’j b’utx qun txak’ toj twi tne’x aj
titz’ji.
->taq’ux qa ma chi moji’n k’wal tij sqa’ qun
ja ku’ tze’l laqj tq’ob’xek ma aj te
txin twiky’ajaj.
->niab’an tu’n tu’n kyex k’wal tib’aj tmu’pal
xin qun sqit tij twutz aj tb’ent.
->taq’ux q ama jaw tiqan k’wal tz’isb’il qun
nim yol in jaw nab’len ti’j.
->Nya b’an tu’n tex mset tz’i’s ti’j k’wal qun
jaku’ xjo’q tchmil mo txu’jil.
->mi tz’ok ttzyu’n tqan q’ij, qu’n ja’k tz’el
q’ayj twi’ tq’ob’a.
lunes, 17 de marzo de 2014
Nuevos poemas en mam con dibujos (Pak'ab' toj kyol mam ix tilb'ilal)
QTXU LI’Y (Madre Li'y) Poema a la madre en mam.
At jun maj otxi’ at
toq jun chi’ qtxu ete’ toq talum ntlo’tq
In chex kayin
intzun aq’unan tun kyku puqli talun ete’-
Toq tb’och tpatz e
tkmel ex twakix intoq tzalaj ky’ij a’okx t-tzaj kyyab’ talu’n e kyim talu’n,
ky’ixkoj twitz.
Tu’n ntlo’toq
talu’n xi tqani’n jun tijaj tun
Kypoqli ju mojtl
tej kyku puqli ok kyq’ anb’il
Tun min chi Kyim’a
e xi tk’a’yin, ex jaw tja tu’n
Kywi’ talun ex
tentzuntzi toj Tzalajb’il.
TOJ CHKAB’AL (En La laguna Chkab'al)
Xjal te tx’ajb’l
kyi’j ex e ichim toj, qumx xi tzaqija’ chkab’al ja ta’toq ta’ tnejil ex jaw
anq’in ja ta’ja’lo
Ja’lo at ja ta’, qun aju ja’lo in ku nima’n kyun
xjal ex at
qe’ patb’il
b’echpon t-tzi.
OXE K’AWAL AJSI’WIL (Tres niños Leñadores)
Ati jun maj, ate’qe toq oxe’ k’wal in toq ch’ex si’wil
toj
K’ul, atzun jun maj e xi’ toj k’ul, o’kx tej tokyal jun
ku’k
Kyu’n ex kub’toq kyb’yo’n o’kx t-tzaj yollin juntl kku’k.
¿Je’ky ti’ in b’ajkyeye’ aqeye’ Wuk’il? In qo si’wine’ chechitzun
oxe k’wal atzu ku’k tzaj tma’n kye
jaky’x txi jun chi’ikye kytzeq b’antzun chechitzu tx’qan k’wal
luna lon chitzu chi’ku’k kye xi tqo’n jun jun te jun
tlo’ trasno xi kylo’n k’wal atxix tzun kyuky’ilan
tekyib’ju ja’lo, xawunkuxi’x kychwinqal.
AYI’ WE… (Yo......)
Ayi’ we… ikyqine’ Tarzan,
najili qin’e toj k’ul tky’I Xwana
t-tziyile’ a’ Atzu’ wuk’ile’,
jun max Chita in wan k’ok’j
q’e’n atzu txkup xqin tqul tb’I jirafa
xja’ qchaq tqan xawanku k’och ti’j in
q’olb’en tejun elefante
Ikx kye kab’e max xawanqe’ etzu’ pich’,
inxix chi bitzan te qale aj tkux b’aj q’ij
e x-txil in chi b’itzan aj tok qoniky’an.
AJU TOKLEN TXIN (El Valor de la mujer)
Aju’ txin nimxi’x tun tok toj xnaq’tzb’il tnejil a toq
manb’aj el tiq’in toklen atitzun jun manb’aj, ok tqo’n tmyal toj xnaq’tzb’il atzu
txin ok tilil xnaq’tzb’il kye k’wal in tzun kamb’et ch’i k’a’chb’ilte tu’n atzu
tman in tzalajm ex ma tz’el tniky’ qa jun kyoklen txin ex q’a ja’lo in un kub’
t-xima’n qa tzi’tz’ji jun k’wal axi’xlo qa xtin mojun q’a junileqekye’ in chi ajb’en.
Tilil ti’j tu’n tokx k’wal toj xn’a q’tzb’il, nya o’kx
q’a, ikx lo tilil ti’j Tokx txin, qun ate’ ja’lo nya o’kx’te chan in aq’unan,
ikxlo in Aq’unan ju’ aya ikx naqlo tun ma txi tchi’ixpu tib’ kynab’l wnaq Qa
ntla ch’I xna’ qtzb’il b’anxix kye k’wal Jaku’ chi ku’b stz’uyin
Kyu’n juntl xjalil, ikx lay tun, tok te yajb’il, sen
jalon in okakayin nim Qe’ qwunaqil chuck chqx.
Kyaq’un, e t’e qe’ nimaq ajtzib’al, e ajakawil, e
ajq’anal, tilil tzulo ti’j Tun qlpe ch’ique ik, jun tun kyok k’wal toj jun
oklenj nim xi’x.
XNAQ’TZB’IL (Escuela poema en mam)
Tilil ti’j tokx k’wal toj xna’q’tzb’il, nya o’kx q’a,
ikx lo tilil ti’j tokx txin, Qun ate’ ja’lo nya o’kx te’ chan in aq’unan, ikxlo
in aq’unan ju’ qya ikx naqlo tun ma txi tchi’xpu tib’ kynab’1 wnaq qa ntla Ch’i
xna’qtzb’il b’anxix kye k’wal jaku’ chi ku’b stz’uym
Kyu’n juntl xjalil, ikx lay tun, ok te yajb’il, sen
jalo in
Okqkayin nim qe’ qwunaqil chuck chaqx.
Kyaq’un, e t’e qe’ nimaq ajtzib’al, e ajkawil, e
ajq’anal,
Tilil tzulo ti’j tun qlpe ch’iqe ik jun, tun kyok k’wal
toj jun
Oklenj nim xi’x.
Nuevas Trabalenguas en mam con dibujos (B'ALQ'ILQAQ' TOJ KYOL MAM IX TILB'ILAL)
Nxta’n txin txa`x tx’ab’j txa’x tx’ab’j Nxta’n txin
Nxputzine
jun xputz tx’yan toj xpotzb’il
Toj
xpotzb’il nxputzinje jun putz tx’yan.
Q’an q’in q’in tu’n q’anil
q’uq’
Tjax ch’el tib’aj chùt chèch
ch’um ch’in.
Kxminchil ma txi’inwane,
kxminch’il, ma txi nwane te qale tu’n tpaj ma txi’n nwane kxminchìl ma chin
kyeje te kxminch’il
Kama
txin q’mane, xlaqjel
Nxlaq
tb’i nxlaqjel nxlaq
Senxel
k’ujlana
A
nxi tkùjlana min
Nxi
k’ujlana sentajb’ila
Tun
txi kujlana
Samat nwane
Samat kel wane/
Txaqan samat xinwane
Machin samatje
Nuevos Adivinanzas en mam con dibujos (Pomb'tz toj kyol mam y tilb'ilal)
Nimxix txaq ex nya
tze
nyolin ex mixtì’ ttzi
q’man tza ti’ tzinjo?
U’j
Kyaje tqan te prim
ka’b’e tqan te mk’jan q’ij
o’kxsin te qale oxe’ tl
tqan?
Alkyeqine?
Xjal
Na’npu
chin kayine
nchi ajb’ena te
klol kywi’ ichin te q’ij
ex
at nxiky’e w’jeley
Alkyeqina?
Xmo’l
Nchi ajb’ena kye
ichin
ex kye qya
nktxet tkyaqil
kyqan
wu’ne, japunix toj
k’alb’el el ky
k’atz
Alkyeqina?
Wexj
Kyaje ntene ex ati
wíb’aje
Ataqe xjal najliq’e
nketze
A ti njpele’
Nchi okx jal ex
inch’e ex
Woje. Alqeqine?
Ja.
Nech’e ajb’ene
qachq’al keye
Tu’n tel kwaj kije,
tun txjet
K’ije ex tun keje
xnu’l titi nb’iye?
A’
At kab’e twitz
atz kayinxa
tzelti’j
el-ketzulo?
Chers matz’b’il
In
chin tanajlaye twitz kya’j
ex tzun min
inchalqine ex
mixti nxik’e?
Tiqintune?
K’q’q
q’eq
chin kayine’ toj k’ayb’il
kyaq
chin kayine’ toj ja
tiqintzune?
Txalq’aq’
Ayine
nkux wab’j
Wue
aju wab’j
Su’an
nchin
Jax
q’one twi q’aq’q’ea wije
Tu’n
sib’ A’kyeqine?
Sub’l
At
jun n’ex nim tij maqa
Ttxo’w. alkyetzun?
Aju I’x
Jun jun prim
nokx wab’j woje
aju wab’j muqin
in
chin tz q’aje
wab’j
woje
in
chi yon xjal
weye
tu’n kwan
alkye
qine?
Xk’o’n
Jun mamb’aj jwe’
t-k’wal
alkye tzan?
Q’ob’aj
A ti jun xjal kyaq tij
Alkyetzunlo?
A xkoy B’il
Ikqine’ iksen jun ja
In
chin najb’ene te ichb’il
In
chi moq’ti xjal te ichb’il
In
chi moq’ti xjal wune’
El
kyeqine?
Chuj
Saq qine, naqa nkub’e
tun ek’
q’an
q’anale in chinx
tch’ona te txilil
wab’j
el kyeqin tzune?
A jos.
Chyax q’ine, tu’n tz’un
Nya ch’el q’ine.
Kujx qine, ex nya
wakx
q’ine.
Alkyeq’inet?
Suscribirse a:
Entradas (Atom)



